Bosna i Hercegovina nema riješeno pitanje odlaganja životinjskog otpada, jer ne postoje odgovarajuća postrojenja. Potvrdilа su to i resorna entitetska ministarstva, ali i proizvođači koji se sa ovim problemom susreću. Nusproizvodi životinjskog porijekla i životinjski otpad se odlažu kao komunalni otpad na deponijima koje ne podliježu veterinarskom nadzoru ili na smetlištima.
Zagađenje zemljišta, površinskih i podzemnih voda, vazduha, širenje zaraznih bolesti, neprijatnih mirisa, pa sve do izbijanja požara na divljim deponijama – ovo su posljedice usljed neadekvatnog odlaganja životinjskog otpada. Upravo ovaj otpad koji bi trebao biti tretiran u spalionicama u BiH se nalazi u sivoj zoni, govori nam Muris Mujanović koji se proizvodnjom i preradom mesa i mliječnih proizvoda bavi još od 1960.
“Taj otpad se trenutno zbrinjava kopanjem jama na komunalnim deponijama, odnosno spaljivanjem uz kontrolu nadležnih inspektora, nema nekog adekvatnog rješenja za zbrinjavanje animalnog otpada prve kategorije,” rekao je proizvođač mesa i mesnih prerađevina Muris Mujanović.
Na ovom prostoru odlaže se animalni otpad druge i treće kategorije označen kao neopasni otpad za proizvodnju organskog đubriva i poboljšanje zemljišta. Na godišnjem nivou proizvede se oko 1000 tona.
“U planu nam je proširenje ovih kapaciteta, izgradnjom pogona za proizvodnju električne energije na bio masu i bio plin, to će biti nastavak ovog projekta i objekta za zbrinjavanje namirnica animalnog porijekla prve kategorije, odnosno spalionice,” istakao je Mujanić.
Izgradnja sabirališta za privremeno skladištenje životinjskog otpada u hladnjačama bila je planirano u federalnom planu upravljanja otpadom za 2012-2017.
U Federaciji BiH postoje spalionice animalnog otpada koje se nalaze u okviru drugih preduzeća. Postoje i Strategija i Studija o upravljanju životinjskim otpadom koje je finansirala Evropska unija, kažu iz Ureda za veterinarstvo. Time je pitanje odlaganja otpada djelimično riješeno. Ni nebriga, niti nedostatak novca, kažu, nisu problem.
U Centru za razvoj poljoprivrede i sela iz Banjaluke kažu da su oni uradili ono što bi trebala država.
“Na razvojnom centru Manjača izgradili stočno groblje, iskopali jame grobnice, prostor uredili sa osnovnim elementima sanitarno tehničkih uslova kako bismo mogli da zaustavimo odlaganje animalnog otpada na nepropisnim mjestima na način koji je bio takav da ugrožava život,” dodao je Centar za razvoj poljoprivrede i sela Banja Luka Draško Ilić.
Iz resornog ministarstva Republike Srpske kažu da se u skladu sa Pravilnikom o uslovima za stočna groblja i jame grobnice vrši neškodljivo uklanjanje nusproizvoda životinjskog porijekla, kao i da pojedini subjekti imaju potpisane ugovore sa deponijama, gdje se vrši njihovo neškodljivo odlaganje. Statistika pokazuje da je tokom 2018. godine u Republici Srpskoj prikupljeno više od osam tisuća tona životinjskog otpada. Javna komunalna poduzeća u Federaciji BiH u 2019. godini prikupila su više od dvije tisuće tona.
Bhrt
